Zaštićena područja u RH
Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni (http://www.bioportal.hr/gis/).
Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 408 područja u različitim kategorijama.
Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,54% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,22% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,90% ukupnog državnog teritorija).
|
Kategorija |
broj ZP |
površina (km2) |
% površine RH |
|
STROGI REZERVAT |
2 |
24,19 |
0,03 |
|
NACIONALNI PARK |
8 |
979,63 |
1,11 |
|
POSEBNI REZERVAT |
77 |
400,11 |
0,45 |
|
PARK PRIRODE |
11 |
4320,48 |
4,90 |
|
REGIONALNI PARK |
2 |
1025,56 |
1,16 |
|
SPOMENIK PRIRODE |
80 |
2,27 |
0,003 |
|
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ |
82 |
1331,28 |
1,51 |
|
PARK - ŠUMA |
27 |
29,54 |
0,03 |
|
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE |
119 |
8,36 |
0,01 |
|
Površina zaštićenih područja unutar drugih zaštićenih područja* |
|
593,39 |
0,67 |
|
UKUPNO ZP U RH |
408 |
7528,03 |
8,54 |
*Odnosi se na zaštićena područja koja se nalaze unutar nekog drugog, većeg zaštićenog područja, te se njihove površine preklapaju
Izvor: Izvješće zaključno s 23. studenog 2017., Bioportal
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj
Zahvaljujući svojoj iznimnoj vrijednosti i očuvanosti neka područja Republike Hrvatske prepoznata su i kao međunarodno vrijedna područja.
Tako se Plitvička jezera i Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe (šire međunarodno područje svjetske baštine) nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. Planina Velebit i Mura-Drava-Dunav dio su međunarodne mreže rezervata biosfere (UNESCO-ov znanstveni program Čovjek i biosfera - MaB), dok se pet područja nalazi na Popisu međunarodno vrijednih močvara Konvencije o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) - Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka i Vransko jezero. Doprinos međunarodnom prepoznavanju hrvatskih prirodnih vrijednosti je ulazak Papuka u UNESCO svjetsku mrežu Geoparkova.
|
Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj |
|||
|
međunarodna zaštita |
naziv područja |
godina proglašenja |
nacionalna zaštita |
|
Plitvička jezera |
1979. |
Nacionalni park Plitvička jezera |
|
|
Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe |
2017. |
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Paklenica |
|
|
Planina Velebit |
1977. |
Nacionalni park Paklenica Nacionalni park Sjeverni Velebit Park prirode Velebit |
|
|
Mura-Drava-Dunav |
2012. |
Regionalni park |
|
|
Crna Mlaka |
1993. |
Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka |
|
|
Kopački rit |
1993. |
Park prirode Kopački rit |
|
|
Lonjsko polje i Mokro polje, uključujući Krapje đol |
1993. |
Park prirode Lonjsko polje Posebni ornitološki rezervat Krapje đol |
|
|
Delta Neretve |
1993. |
- |
|
|
Vransko jezero |
1999. |
Park prirode Vransko jezero |
|
|
Papuk |
2007. |
Park prirode Papuk |
|
Još tri hrvatska područja nalaze se na Pristupnoj (tentativnoj) listi za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine: šire područje Kornata, Velebit i Lonjsko polje, koje je 2005. godine predalo svoju kandidaturu za upis na listu kao mješovito područje kulturne i prirodne baštine, što je ujedno i prva kandidatura Hrvatske za mješovito dobro Svjetske baštine.
Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/2017) predviđena je analiza i identifikacija prioriteta za nova područja te priprema kandidatura za jednu od međunarodnih mreža (UNESCO World Heritage, UNESCO Man and the Biosphere (MaB), Ramsar, Geopark, SPAMI i dr.).